Makroekonomija
Zašto je inflacija u Hrvatskoj sporije pala nego u ostatku eurozone?
Dok su zemlje poput Njemačke i Austrije vidjele vidljiv pad cijena u 2024., Hrvatska ostaje na višoj razini. Objašnjavamo zašto.
Što pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u 2024. iznosila je 4,2 posto — gotovo dva postotna boda iznad prosjeka eurozone. Razlog nije samo uvozna inflacija ili cijene energenata. Hrvatska se suočava s nekoliko strukturnih faktora koji usporavaju povratak cijena na prijeratne razine: ograničena konkurencija u sektoru prehrambene maloprodaje, brz rast plaća u turizmu koji se preliva na opću razinu troškova, te sporija transmisija monetarne politike Europske središnje banke u domaći kreditni sustav. U Istri, primjerice, stanarine su u prvom kvartalu 2025. porasle za 8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2024., što daleko nadmašuje europski prosjek rasta cijena najma. Pandappulse je analizirao podatke iz 14 gradova i ustanovio da su razlike između obalnih i kontinentalnih sredina sve izraženije. Za obiteljska kućanstva to znači da su realni raspoloživi dohotci u 2024. bili nominalno viši, ali kupovna moć ostaje ispod razine iz 2021. Europska komisija u svom proljetnom paketu prognoza predviđa da će se inflacija u Hrvatskoj normalizirati tek u drugoj polovici 2026., što je šest do devet mjeseci kasnije nego u usporedivim novim državama članicama.
Što građani mogu očekivati u sljedećih godinu dana?
Kratkoročno, ekonomisti s kojima je Pandappulse razgovarao upozoravaju da ne treba očekivati dramatičan pad cijena hrane i stambenih troškova do sredine 2025. Dugoročnije, ulazak u europski monetarni sustav i jačanje nadzora tržišnog natjecanja mogli bi pomoći, ali učinci tih mjera mjere se u godinama, ne u tjednima. Za prosječno kućanstvo to znači nastavak pažljivog planiranja budžeta: uspoređivanje cijena, razmišljanje o fiksnim nasuprot varijabilnim kamatnim stopama na stambene kredite i praćenje vijesti o promjenama u sustavu socijalnih transfera koji donekle ublažavaju učinke inflacije.